« Veljača 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Dobro došli u knjižnicu.
Pratite događanja.
Pretražite katalog i pronađite knjigu koja vam je potrebna.
Kako za vrijeme početka škole nije postojalo da djeca godinarni sposobna moradu polaziti obuku, to se je sa prvine manje-više dobrovoljno obučavalo i to većom stranom u nauku vjere, to po nješto u čitanju pisanju i računanju. Pošto ova pučka škola „školske spomenice“ prije posjedovala nije, to po pripovijedanju starijih ljudi doznadoh, da se je ovakova, gore spomenuta škola u Đelekovcu godine JEDNU HILJADU OSAMSTO TRIDESET I TREĆE (1833.g.) zasnovala i započela i to u jednoj privatnoj kući. Dragutin Radoboj, učitelj
Tako je u prvoj školskoj Spomenici 1886.godine zapisao o početcima školstva u Đelekovcu učitelj Radoboj, koji je službovao u Đelekovcu do 1899. Iako se u Inkeyanskom arhivu u Rasinji nalaze dokumenti koji spominju da je u Đelekovcu 1760.bio učitelj Ladislav Nikolantin, ipak 1833. bilježimo kao godinu početka školstva u Đelekovcu. Plaća je učitelja u ono doba bila vrlo mala i općinsko vijeće sastavljalo mu je ugovor. Učitelj je uživao određena prava na godišnju plaću, ogrijevna drva, pisaći pribor (tinta, papir), naknadu za orguljanje i određene komade zemljišta. Nastava se odvijala u privatnoj kući.
Prva zgrada škole bila je izgrađena 1858. preko puta crkve u Đelekovcu i u početku je imala 30-40 polaznika. Sastojala se od jedne velike i jedne manje školske sobe, triju soba za učitelje, kuhinje, smočnice i podruma. Bila je zidana na kat. Kao prvi učitelj u školskoj se spomenici spominje Milak, rođeni Podravac. Zatim su se učitelji često izmjenjivali sve do učitelja Radoboja.
1875. postaje „obća pučka škola“, četverorazredna je s opetovnicom koja traje 2 godine, a ima jednog učitelja. Učili su se sljedeći predmeti: nauk vjere, hrvatski jezik, računstvo, zemljopis, povijest, fizika, prirodopis, krasopis, geometrijsko oblikovanje, pjevanje, gimnastika te praktične upute u gospodarstvu (dječaci) i kućanstvu (djevojčice). Te godine škola dobiva i školski vrt.
1890.broj se učenika popeo na 199 i zaposlen je još jedan učitelj. Školska knjižnica u đelekovečkoj školi se spominje 1898., a ima i učiteljske i učeničke „sveske“.
Od 1899. u školi radi, kao ravnajući učitelj, Izidor Rižnar, čija je supruga bila đelekovčanka. Na mjestu ravnajućeg učitelja u školi u Đelekovcu, Izidor Rižnar je proveo mnoge godine, a kasnije je bio kotarski školski nadzornik (od 1925.do 1928.). Bio je obrazovan i načitan, govorio je njemački i mađarski jezik, a u Đelekovcu je osnovao društvo esperantista. Upravo stoga što je bio uzoran pedagog, učitelj i štovani mještanin Đelekovca, ubilježen je u sam vrh povijesti đelekovečkog školstva, a od 1991.do 2001.škola je nosila njegovo ime.
Rekordan broj učenika zabilježen je 1910/11. kada je bilo 393 polaznika. 1939./40. škola dobiva naziv Državna narodna škola u Đelekovcu, a otvoren je i 5.razred. Krizne su svakako bile godine 2.svjetskog rata kada nastava nije održana.
1948. donosi se odluka da se obustavlja nastava u školskoj zgradi zbog lošeg stanja zgrade i nastava se do 1954.odvijala u župnom dvoru i šestogodišnja je.
1954. ključevi nove škole (današnja zgrada) predani su upravitelju Otti Marušiću, a škola dobiva naziv „Narodna osnovna osmogodišnja škola u Đelekovcu. U više razrede dolaze i djeca iz Imbriovca, Zablatja i Malog Otoka. Ubrzo je nastava organizirana do 8.razreda. 1956. formirana je Učenička školska zadruga.
Od 1957.do 1964. godine upravitelj škole je Radovan Kranjčev. U vrijeme njegova upravljanja škola je napredovala u mnogim segmentima.
1959. škola dobiva ime „Dragica Pavlek“, postaje centralna škola i ima jedno područno odjeljenje (Imbriovec) sa sveukupno 358 učenika. Sljedećih godina razvija se školska zadruga sa školskim vrtom i gradi se stambena zgrada za učitelje. 1961.školska zgrada je dograđena i to s dvije učionice, radionicom, kuhinjom, blagovaonicom i učeničkom čitaonicom.
1962.i 1963. učenici i učitelji su se u okviru školske zadruge posvetili estetskom uređenju okoliša škole zasadivši stabla, ukrasnu živicu i grmove i zanimljivo je da neka od tih stabala, kao i živica, rastu još i danas. U školskom vrtu posadili su oko 120 komada kvalitetnog voća niskog i srednjeg rasta.
Od školske godine 1965./66.dužnost direktora škole obavlja Anđelko Škoda. Upravo u jesen 1965.g.kupljen je prvi televizor za potrebe škole, a novčana su sredstva bila osigurana od rada učenika u Poljoprivrednoj zadruzi gdje su sudjelovali u berbi kukuruza.
1966.godine dolazi do integracije s Osnovnom školom Legrad i đelekovečka škola postaje Područna osmorazredna škola „Dragica Pavlek“ Đelekovec. Za rukovodioca Područne škole izabrana je đelekovečka učiteljica Nevenka Čižmak, a nekoliko godina poslije vođenje škole je povjereno učitelju Anđelku Škodi.
1968. godine ispred škole postavljena je bista Mihovila Pavleka Miškine.
Narednih je godina Spomenica škole vođena dosta šturo uz konstantno bilježenje pada broja učenika. 1977./78.otvoreno je odjeljenje Male škole koje je vodila učiteljica Jelica Puklavec.
80-te godine 20.stoljeća prošle su u nastojanju da se modernizira nastava, učenici su marljivo sudjelovali u mnogim izvannastavnim aktivnostima i na puno natjecanja. Zanimljivo je da je prvo računalo za školu nabavljeno u školskoj godini 1985./86., a novčana sredstva su donirala gotova sva društva s područja Đelekovca. Rukovodioc škole je učiteljica Nevenka Čižmak. Od 1988. vođenje škole preuzima učitelj povijesti i zemljopisa Krešo Herceg. Iz sredstava samodoprinosa izgrađeno je betonsko igralište pred školom. 1991. škola dobiva naziv Područni razredni odjel Izidora Rižnara Đelekovec. 1995.na igralištu pred školom postavljeni su koševi i obnovljeni golovi za nogomet.
1996. vođenje škole do završetka 2001./2002. preuzima učiteljica Mira Adamović, koja do danas radi u školi punih 29 godina. 2001.škola dobiva ime Područna škola Mihovila Pavleka Miškine i konačno Miškina, čija je bista pred školom od 1968.g.,dobiva svoje mjesto i u nazivu škole.
Škola se osamostaljuje u jesen 2002. i u tom statusu djeluje i danas. Ponosno nosi naziv OŠ Mihovil Pavlek Miškina Đelekovec. Od jeseni 2002.do siječnja 2013.ravnateljsku dužnost obnašao je Branko Dolenec, koji je među najzaslužnijima za osamostaljenje škole. Od siječnja 2013. do danas ravnateljica škole je Sonja Vuljak, koja je kao učiteljica u ovoj školi provela 16 godina rada na mjestu učiteljice razredne nastave i trenutno obavlja dužnost ravnateljice u 3.mandatu. Kroz 20 godina od osamostaljenja bili smo svjedoci mnogih uspjeha i projekata od obrazovnih do ekoloških pa i izvanškolskih. Osobite uspjehe na lokalnoj i državnoj razini postiže već nadaleko poznata Učenička zadruga "Mak". Škola se aktivno uključila u zaštitu đelekovečke tjestenine za juhu - požiraka. Sa svim idejama i aktivnostima doprinosi kvaliteti života lokalne zajednice, obilježava važne datume i prezentira mnogobrojne izvannastavne aktivnosti.
U lipnju 2023. proslavljena je 190.obljetnica školstva u Đelekovcu.
S ponosom, ali i s obavezom ističemo ovu visoku obljetnicu koja nam je ujedno i poticaj da unapređujemo i moderniziramo obrazovanje u svojoj sredini, u svom Đelekovcu.